KAKO JE ZVUČAO STAROSLAVENSKI JEZIK 2: Kijevski listići

KAKO JE ZVUČAO STAROSLAVENSKI JEZIK 2: Kijevski listići Naziv povijesnog izvora: Kijevski listići Osobitosti: izvor pokazuje češko-moravske (panonske?) jezične crte, osim prve stranice koja pokazuje nešto mlađe makedonsko-štokavske crte. Izvorno pismo: glagoljica Poznat po: najstariji očuvani i otkriveni dulji tekst napisan na slavenskom jeziku, baština svih Slavena. Staroslavenski jezik utjecao je na stvaranje svih kasnijih slavenskih književnih jezika. Vrijeme nastanka: Između 950. i 1000. godine; prva stranica oko 1100. godine Mjesto nastanka: vjerojatno Prag, Češka; prva stranica negdje između Dubrovnika i Makedonije (makedonski izvod crkvenoslavenskog) Sadržaj: Misal, knjiga koja se upotrebljava za vrijeme bogoslužja. Broj očuvanih stranica: 13 na 7 listova Otkrivač: arhimandrit Ruske Pravoslavne Crkve Antonin Kapustin (1817-1894) 1870. godine Mjesto pronalaska: pravoslavn